Terenska nastava ima iznimno značenje u obrazovnom procesu jer učenicima omogućuje primjenu znanja iz učionice u stvarnim situacijama. Doprinosi razvoju istraživačkog duha kod učenika i omogućuje im dublje povezivanje s kulturnim i prirodnim nasljeđem kroz neposredno iskustvo.
Terensku nastavu učenika Gimnazije Vukovar su osmislili, organizirali i zajedno s učenicima realizirali nastavnici Biologije i Povijesti – Jasminka Bikić i Dubravko Žuvić.
Prvo odredište bila je memorijalna lokacija Spomen park Mohač mjesto od iznimnog značaja za europsku i hrvatsku povijest. Učenici su imali priliku vidjeti obilježja posvećena poginulima u slavnoj bitci iz 1526. godine u kojoj je Osmansko Carstvo porazilo vojsku ugarsko-hrvatskog kralja Ludovika II.
Posjet je bio prilika za produbljivanje znanja o povijesnim okolnostima i posljedicama bitke, te razmišljanje o značenju ovakvih povijesnih prekretnica za današnju Europu.
U Parku mađarsko-turskog prijateljstva vidjeli su biste protivnika i ratnika Nikole Šubića Zrinskog i sultana Sulejmana Veličanstvenog.
Sigetska utvrda je još jedno mjesto s važnom povijesnom pozadinom gdje su se učenici upoznali s legendarnom obranom utvrde pod vodstvom Nikole Šubića Zrinskog. To im je omogućilo uvid u hrabrost i žrtvu koja se pamti i stoljećima kasnije. Uz stručno vođenje naučili su više o ratnoj arhitekturi i strategijama obrane iz 16. stoljeća.
Biološki dio terenske nastave nastavljen je u zoološkom vrtu u Pečuhu, gdje su učenici promatrali različite životinjske vrste, učili o njihovim staništima i ponašanju te o važnosti očuvanja bioraznolikosti. Ova aktivnost omogućila im je razumijevanje živog svijeta na neposredan i vizualno dojmljiv način.
Posjetili su i središte Pečuha, grada bogate povijesti i kulturne baštine. Upoznali su se s urbanim razvojem grada, arhitekturom, kulturnim ustanovama i svakodnevnim životom njegovih stanovnika.
Terenska nastava pokazala je koliko učenje može biti učinkovito i inspirativno kada se odvija izvan učionice. Sudionici su obogatili svoja znanja iz povijesti i biologije, razvili međupredmetne kompetencije, komunikaciju, timski rad i osjećaj za kulturu i prirodu. Ovakav oblik nastave najbolji je primjer kako se obrazovanje može provoditi na interaktivan, zanimljiv i poticajan način, a istodobno stvara trajne uspomene i motivaciju za daljnje učenje. Takva iskustva pridonose jačanju samopouzdanja kod učenika, potiču njihovu otvorenost prema različitim kulturama te razvijaju širi pogled na svijet.
