„Ne pobjeđuje onaj tko ima najviše argumenata, nego onaj tko ih zna najbolje objasniti.“ Ova misao obilježila je nastavnu aktivnost održanu 23. travnja 2026. godine povodom Svjetskog dana investicijskih fondova, u kojoj su maturanti Komercijalno-trgovačke škole Split kroz strukturiranu debatu istraživali jedno od ključnih pitanja suvremenih financija: mogu li investicijski fondovi dugoročno pobijediti tržište.
Aktivnost je provela Marija Istenić, prof. savjetnica tijekom dva školska sata Poduzetništva u 4. c razredu smjera komercijalist, s ciljem razvoja financijske pismenosti, ali i komunikacijskih i analitičkih vještina učenika. Kroz jasno definiranu tezu i podjelu u afirmacijsku i negacijsku skupinu, učenici su dobili priliku aktivno sudjelovati u procesu učenja, preuzeti uloge govornika i kritički promišljati o prednostima i ograničenjima investicijskih fondova.
U uvodnom dijelu sata učenici su upoznati s osnovnim pojmovima: što su investicijski fondovi, što podrazumijevamo pod pojmom tržišta te što znači „pobijediti tržište“. Naglasak je bio na razumijevanju da „pobijediti tržište“ znači ostvariti veći prinos od prosjeka, čime je postavljen temelj za daljnju raspravu. Može li se takav rezultat postići znanjem i iskustvom ili je riječ o nepredvidivom procesu na koji nitko nema potpun utjecaj?
Središnji dio prvog sata bio je posvećen pripremi argumenata. Učenici su radili u timovima, razvijajući vlastite stavove i pokušavajući ih potkrijepiti objašnjenjima i primjerima. Afirmacijska skupina naglašavala je kako investicijski fondovi imaju prednost stručnog upravljanja jer fond menadžeri posjeduju znanje, iskustvo i svakodnevno prate tržišna kretanja. Isticali su i važnost timskog rada, pri čemu odluke donosi više stručnjaka, što omogućuje širu perspektivu i kvalitetniju analizu. Može li kombinacija znanja i suradnje dovesti do boljih investicijskih odluka?
Učenici su dodatno naglašavali kako fondovi raspolažu većom količinom informacija i analitičkih alata, što im omogućuje pravovremeno prepoznavanje prilika na tržištu. Kao važan argument istaknuli su aktivno upravljanje portfeljem – mogućnost brze reakcije na promjene, prodaju rizičnih ulaganja i ulaganje u perspektivne sektore. Također su naveli da postoje fondovi koji su ostvarili iznadprosječne rezultate, što ukazuje na mogućnost nadmašivanja tržišta. Ako neki uspijevaju, znači li to da je uspjeh stvar znanja, strategije ili ipak nečeg drugog?
S druge strane, negacijska skupina usmjerila se na ograničenja i rizike. Kao ključan argument istaknuli su nepredvidivost tržišta, naglašavajući kako na njega utječu globalni događaji koje ni stručnjaci ne mogu unaprijed predvidjeti. Učenici su zaključili kako ni visoka razina znanja ne može u potpunosti ukloniti neizvjesnost. Može li itko dugoročno biti bolji od sustava koji je sam po sebi nepredvidiv?
Posebnu pažnju posvetili su naknadama koje fondovi naplaćuju, ističući kako one smanjuju konačni prinos ulagatelja. Dodatno su naglasili kako većina fondova dugoročno ne uspijeva nadmašiti tržište, dok su uspješni fondovi rijetki. Kao argument naveli su i utjecaj sreće na kratkoročne rezultate, ističući kako je teško dugoročno ponavljati uspjeh. Je li uspjeh rezultat znanja ili jednostavno povoljnih okolnosti?
Drugi školski sat održana je debata prema jasno definiranoj strukturi. Učenici su iznosili argumente, nadograđivali ih primjerima te aktivno pobijali stavove suprotne strane. Posebno se istaknuo dio u kojem su učenici postavljali pitanja jedni drugima, čime su pokazali sposobnost kritičkog promišljanja i analize. Koliko su u tom procesu bili spremni preispitati vlastite stavove?
Završni dio aktivnosti donio je zanimljive uvide. Učenici su kroz raspravu zaključili kako ne postoji jednostavan i siguran način ostvarivanja dobiti na tržištu. Prepoznali su da investicijski fondovi imaju važne prednosti, poput profesionalnog upravljanja i diverzifikacije rizika, ali i ograničenja poput troškova i neizvjesnosti tržišnih kretanja. Većina ih je istaknula kako bi pri donošenju financijskih odluka uzeli u obzir i prednosti i nedostatke fondova, što upućuje na razvoj zrelog i informiranog pristupa ulaganjima.
Ova nastavna aktivnost pokazala je kako se složene ekonomske teme mogu uspješno približiti učenicima kroz aktivne metode učenja. Kroz debatu učenici nisu samo usvajali znanja, već su ih primjenjivali, analizirali i kritički vrednovali. Time su razvijali vještine koje nadilaze okvir jednog nastavnog predmeta, od argumentacije i komunikacije do donošenja promišljenih odluka.
Možda upravo ovakav pristup poučavanju predstavlja odgovor na pitanje kako učenike pripremiti za stvarne životne situacije u kojima će morati donositi financijske odluke.
