U želji za usvajanjem promjena u načinu života koje bi pridonosile smanjivanju negativnog otiska našeg življenja na Zemlji nastojimo reciklirati, oporabiti, kompostirati, smanjiti količinu otpada, minimalizirati uporabu odlagališta otpada, smanjiti emitiranje ugljičnog dioksida, smanjiti svjetlosno onečišćenje, uporabiti obnovljive izvore energije, proizvoditi ekološku hranu bez pesticida, herbicida, bez onečišćenja podzemnih voda, brinuti što izlijevamo u more i oceane, održivo i pametno graditi i još mnogo toga.
Podizanje svijesti kroz edukacije
Podizanje svijesti o klimatskim promjenama kroz edukacije, kroz „upiranje prstom“ u velike korporacije kojima je profit na prvom mjestu a onečišćenje okoliša na zadnjem, pridonosi zdravijem načinu promišljanja o osobnoj i globalnoj potrošnji. Zelena ekonomija, uz uporabu obnovljivih izvora energije, bori se protiv degradacije okoliša i očuvanje biološke raznolikosti i prirode kao dijela našeg suživota na planetu. No, je li to dovoljno?
Pogrešnim djelovanjem do ‘kraj čovjeka’
Globalno zatopljenje nastalo od uporabe fosilnih goriva ima za posljedicu topljenje ledenjaka, podizanje razine mora i oceana, pustinje pretvara u poplavna područja, a mjesta gdje nikad nije bila suša postaju pustinje. Ako „potopimo“ naš dosadašnji život svojim pogrešnim djelovanjem možemo očekivati „kraj čovjeka“ gdje će milijuni vrsta izumrijeti, trećina kopna narušiti, nestati plodno tlo, oceani propadati,… Pretjerana eksploatacija određenih resursa našeg planeta glavni su razlozi što mnoge biljne i životinjske vrste nestaju s lica Zemlje, za što su odgovorni ljudski faktori.
Naš osobni utjecaj na okoliš govori nam o tome koliko smo brzo potrošili resurs planeta predviđen za našu osobnu potrošnju i koliko smo i kada u ekološkom dugu. Jesmo li ga osvijestili?
