Zbog neodrživosti bacanja školskih obroka učenici su pripremali radijsku emisiju Neodrživo, film Ruke, podcast Misli održivo, kreirali plakate, pisali brojne članke u školskom digitalnom listu Klinček, a nedavno je u školu na sastanak s roditeljima pozvana Helena Tomić-Obrdalj, nutricionistica Podravke. Ona je i kreatorica jelovnika za sve škole kojima je osnivač Koprivničko-križevačka županija, a roditeljima je govorila o kvalitetnoj prehrani djece i problemu bacanja velikih količina hrane pripremljene u školskoj kuhinji. 
Roditeljskom sastanku održanom u utorak, 26. rujna, u školskoj sportskoj dvorani prisustvovalo je 50-tak roditelja, a u nastavku izdvajaju što je sve rečeno na ovom skupu.
Županija se potrudila osigurati potrebne uvjete za pripremu obroka u školi, a kako bi učenici dobivali kvalitetne obroke u skladu s njihovim nutritivnim potrebama još je 2018. pokrenut projekt “Pametan obrok za pametnu djecu”. Planirajući obroke razmišljamo o tome da ti obroci budu ukusni, zdravstveno ispravni, da zadovolje dječje potrebe za bjelančevinama, mineralima, vitaminima i ostalim sastojcima potrebnim za pravilan razvoj djeteta – istaknula je nutricionistica Tomić-Obrdalj. Upravo zato na školskim jelovnicima ima puno različitih namirnica. Cilj je unaprijediti prehrambene navike jer one utječu na kvalitetu života. Kad se krene s cjelodnevnom nastavom učenici će imati dva obroka u školi.
Leća, hajdina kaša, slanutak, riba samo su neke od namirnica koja se često ne pripremaju u našim krajevima, a u školskim obrocima ih ima kako bi se djecu potaknulo da ih počnu konzumirati radi njihovih nutritivnih vrijednosti. – Istraživanjima je utvrđeno da čak 66 % školske djece ne jede voće svaki dan, a čak 76 % ne jede povrće – naglasila je Tomić-Obrdalj, pozvavši roditelje da se prisjete što se nekad jelo i kuhalo. Učenici bace čak 83 % hladno kuhanog povrća.
Analize stručnjaka pokazale su da u školskom obroku učenici najviše bacaju povrće. Hladno kuhano povrće prednjači s 83 %, baci se i 66 % priloga od povrće te 44 % sirovog povrća. Na pitanje jedne majke o količini soli u školskim obrocima, nutricionistica Tomić-Obrdalj, pozvala je roditelje da i sami prilikom pripreme obroka kod kuće smanje količine soli pa djeci u školi neće biti čudno što je hrana manje slana. – U Hrvatskoj odrasli u prosjeku konzumiraju oko 11 grama soli na dan, djeca 9 grama, a preporučena količina soli je 5 grama dnevno – rekla je naša gošća, spomenuvši brojne bolesti povezane s velikim unosom soli u organizam.
Roditelje je zanimalo postoji li mogućnost da djeca u prijepodnevnoj smjeni dobivaju mliječne obroke, a u popodnevnoj smjeni variva i slična jela koja se sada nalaze na jelovniku. – Kad se uvede cjelodnevna škola djeca će dobivati doručak i ručak, za sada je zbog organizacijskih razloga dogovoreno da četiri puta puta tjedno na jelovniku budu kuhana jela. Trebamo voditi računa o tome da je za neku djecu to jedini kuhani obrok u danu – istaknula je Tomić-Obrdalj.
Veliki broj učenika ne dođe u školsku kuhinju kad čuju što je na jelovniku. Gošća i ravnatelj Stjepan Lučki pozvali su roditelje da razmisle o tome treba li djeci svakodnevno davati novac za kupovinu hrane obzirom da je u školi organizirana prehrana. – Roditelji bi trebali i voditi brigu o tome na što učenici troše novac. Baš sam prije neki dan razgovarao s učenicom koja je imala Colu i grickalice – rekao je ravnatelj. Dometnuo je kako učestalo viđa da neki učenici odmah po dolasku u popodnevnu smjenu jedu sendviče, ali i da dosta djece baca cijeli obrok pripremljen u školskoj kuhinji, a da ga nisu ni probali.
Prehrana u kojoj ima puno slatkiša, zaslađenih pića te masti uzrokuje pretilost koja pospješuje brojne bolesti. – Treći smo u Europi po konzumiranju bezalkoholnih slatkih pića, a jedna čaša Cole sadrži 25 grama šećera. Popije li se dvije čaše to je više o 50 grama, a djeca bi trebala konzumirati maksimalno 45 grama šećera u danu – rekla je Tomić-Obrdalj. Dometnula je da je pretilost sve veći problem u Europi i da jedno od troje djece ima problema s prekomjernom težinom.
Spomenula je i da se na okuse hrane treba naviknuti i da je djeci potrebno u prosjeku osam puta probati neku hranu da se naviknu na njen okus. No, zato si treba dati priliku i kušati hranu, a problem je u tome što znatan broj učenika niti ne dođu u kuhinju kad čuju što je na jelovniku. Upravo zato važno je da roditelji s djecom razgovaraju o važnosti pravilne prehrane. Na to su na kraju skupa upozorili i ravnatelj Lučki i nutricionistica Tomić-Obrdalj pozvavši roditelje da sa djecom razgovaraju i o neodrživosti bacanja hrane i podrže školske jelovnike.
