U suradnji s nastavnicama strukovnih predmeta programa poljoprivrede, dogovoreno je da za učenike prvih razreda pomoćnih zanimanja cvjećar i vrtlar autorica pripremi edukativne sadržaje, prigodnu prezentaciju i likovnu radionicu. Učenici su u pratnji asistenata, dvije nastavnice i knjižničarke, prošetali školskim parkom, obišli šest vrlo starih i velikih stabala lipe, uočili njihova jaka debla još uvijek zelene moćne krošnje srcolikog oblika lista. Na tlu su zamijetili manji broj lipinih letnih listića s orašastim plodom, a naišli su i na jedno mlado samoniklo stabalce. Potom su učenici u školskoj knjižnici promotrili slike u pripremljenim djelima referentne zbirke (Hrvatska enciklopedija, Svjetska enciklopedija drveća, Drveće i grmlje) i zapažali kako izgledaju vrste lipa, njihovi listovi, pupovi, cvijet i plod. Doznali su da u svijetu ima preko 40 vrsta lipa, a u Hrvatskoj su uglavnom zastupljene tri vrste. Od njih tri, u školskom parku je pet stabala malolisne lipe i jedno stablo srebrnaste lipe. Upravo je malolisna lipa, Tilia cordata, najčešća vrsta u Hrvatskoj.
U prezentaciji su mogli vidjeti fotografije školskih lipa u sva četiri godišnja doba i slike snimljene pri rezidbi grana krošanja lipa. Povezali su pojmove lipanj, lipin cvijet, lipov čaj i med od lipe. Na malim pladnjevima na stolu knjižnice mogli su vidjeti kako izgleda sušeni lipin cvijet od kojeg se priprema čaj. Spomenuli su i novčane kovanice, lipe, koje su dobile ime po ovom omiljenom drveću u hrvatskom narodu. Pogledali su fotografiju najdužeg drvoreda lipa u zemlji i drugog po dužini u Europi, posađenog u Blatu na Korčuli prije više od sto godina. Zanimljiv je bio i kratki videozapis o najvećoj lipi u Hrvatskoj, staroj preko 400 godina, ujedno i najvećem stablu u našoj zemlji, koje raste blizu sela Delivuki na Žumberačkoj gori. Na kraju prezentacije uslijedile su kviz pitalice i provjera naučenih pojmova i novih saznanja.
U narednom satu organizirali su likovnu radionicu u kojoj je pripremljene dijelove slagalice (puzzle) trebalo obojati i složiti ih u cjelinu – sliku lipe. Učenici su s veseljem obojali bijele kartonske puzzle i uspjeli ih posložiti u sliku simpatičnog stabalca. Dodali su naljepnice – cvjetove i cvjetiće, pužiće, a zazujalo je i nekoliko pčelica. Slagalicu-plakat su postavili u školskoj knjižnici. Za kraj su zaključili da su lipe najljepše u lipnju. Jedva čekaju lipanj. U lipnju su krošnje najzelenije, najbujnije, predivno mirišu i pružaju hlad. A u lipnju je, naravno, i kraj nastavne godine.
