Društveni i ekonomski utjecaj tehnologije ubrzano se rasprostranjuje. Brzina i opseg informacija eksponencijalno se povećava. Stručnjaci predviđaju kako će 90% ukupnog stanovništva uskoro biti spojeno na internet. Uz internet stvari (IoT) uskoro će digitalni i fizički svjetovi biti spojeni. Ove promjene najavljuju uzbudljive mogućnosti, ali također stvaraju nesigurnost; a djeca naći u središtu ove dinamične promjene.
Djeca koriste digitalnu tehnologiju i medije u sve ranijoj dobi odrastanja sa sve dužim razdobljima korištenja tehnologije. Prosječno potroše i do sedam sati dnevno ispred ekrana, od televizora i računala do mobitela i raznih digitalnih uređaja. Ova činjenica ukazuje kako djeca provode više vremena upotrebljavajući tehnologiju nego s roditeljima ili u školi. Ova spoznaja može imati značajan utjecaj na njihovo zdravlje i dobrobit. Bitni čimbenici koji će uvelike utjecati na cjelokupni razvoj djeteta su digitalan sadržaj koji čitaju, osobe koje upoznaju putem društvenih mreža i količina vremena koju provode koristeći raznovrsne tehnološke uređaje.
Digitalni je svijet golemo prostranstvo učenja i zabave, ali upravo su u digitalnom svijetu djeca također izložena brojnim rizicima, kao što su internetska zlostavljanja (cyberbullying), tehnološka ovisnost, bestidan i nasilan sadržaj, radikalizacije, prevare i krađe podataka. Problem leži u brzom i stalno razvijanju prirode digitalnog svijeta, gdje se politike upravljanja i zaštite djece na Internetu sporo dostižu, a to ih čini nedjelotvornima.
Osim toga, problem leži i u digitalnom generacijskom jazu. Način i svrha na koji djeca koriste tehnologiju različiti su od načina kako internet i tehnologiju koriste odrasli. Generacijski jaz otežava roditeljima i nastavnicima potpuno razumijevanje rizika i prijetnja s kojima bi se djeca mogla suočiti na internetu. Kao rezultat toga, odrasli mogu osjetiti nemogućnost kako savjetovati djecu na sigurno i odgovorno korištenje digitalnih tehnologija. Isto tako, taj jaz dovodi i do različitih perspektiva i stajališta što se smatra, a što ne, prihvatljivim ponašanjem na internetu.
Na koji način roditelji, odgajatelji i nastavnici mogu pripremiti djecu za digitalno doba? Bez sumnje, potrebno je osvijestiti ih digitalnom inteligencijom.
- Digitalna inteligencija ili “DQ” skup je društvenih, emocionalnih i kognitivnih sposobnosti koje omogućavaju pojedincima suočavanje s izazovima i prilagođavanje zahtjevima digitalnog života. Navedene se sposobnosti općenito mogu podijeliti u osam međusobno povezanih područja.
- Digitalni identitet: sposobnost stvaranja i upravljanja svojim online identitetom i ugledom. Digitalni identitet uključuje svijest o tuđim online osobnostima i upravljanje kratkoročnog i dugoročnog utjecaja nečije online prisutnosti.
- Digitalna uporaba: sposobnost korištenja digitalnih uređaja i medija, uključujući i sposobnost kontrole u svrhu postizanja zdrave ravnoteže između vremena koje se provodi na internetu i svakodnevnog života koji obuhvaća školu, prijatelje, izvanškolske aktivnosti i vrijeme provedeno s roditeljima.
- Digitalna sigurnost: sposobnost upravljanja rizicima na internetu i društvenim mrežama (npr. internetsko zlostavljanje, radikalizacija) kao i problematičan sadržaj (npr. nasilje i neprimjeren sadržaj) i način kako se ti rizici mogu izbjeći i ograničiti.
- Digitalna sigurnost: sposobnost otkrivanja cyber prijetnje (npr. hakiranje i prevare) i razumijevanje najbolje prakse i korištenje odgovarajućih sigurnosnih alata za zaštitu podataka.
- Digitalna emocionalna inteligencija: sposobnost razvijanja suosjećajnosti i uspostavljanja dobrih odnosa s drugim korisnicima na Internetu.
- Digitalna komunikacija: sposobnost komunikacije i suradnje s drugim korisnicima pomoću digitalne tehnologije i medija.
- Digitalna pismenost: sposobnost pronalaženja, procjena, korištenje, dijeljenje i stvaranje sadržaja, kao i kompetentnost u računalnom načinu razmišljanja.
- Digitalna prava: sposobnost razumijevanja i podržavanja osobnih i zakonskih prava, uključujući prava na privatnost, intelektualno vlasništvo, slobodu govora i zaštitu od govora mržnje.
Iznad svega, stjecanje tih sposobnosti trebalo bi biti ukorijenjeno u poželjne ljudske vrijednosti kao što su poštovanje, suosjećanje i razboritost. Navedene vrijednosti olakšavaju mudro i odgovorno korištenje tehnologije i postaju atribut koji će obilježiti buduće vođe. Uistinu, njegovanje digitalne inteligencije utemeljene na ljudskim vrijednostima bitno je za djecu kako bi naučili pametno i korisno koristiti tehnologiju umjesto da ona ima kontrolu nad njima.
Tekst je preveden i prenesen s mrežnih stranica https://www.weforum.org/agenda/2016/06/8-digital-skills-we-must-teach-our-children/
