Upravo je to bila središnja tema međunarodnog javnog mrežnog događaja „Medijska pismenost u digitalnom dobu: kritički misliti, odgovorno djelovati”.
Događaj je održan u četvrtak, 14. svibnja 2026. godine, od 12:00 do 14:30 sati. Održan je mrežno, s ciljem razmjene primjera dobre prakse u području medijske pismenosti, sigurnog korištenja interneta i odgovorne primjene umjetne inteligencije.
U događaju su sudjelovale škole iz Varaždinske, Međimurske i Osječko-baranjske županije te iz Slovenije. Organizatori su bili Renata Papec i Damir Jagić iz Osnovne škole Ivana Kukuljevića Sakcinskog, Ivanec, Marinela Schatten iz Graditeljske škole Varaždin te Ljiljana Inkret Martinčević iz II. osnovne škole Varaždin.
Razmjena primjera dobre prakse
Predavačice i predavači predstavili su različite pristupe razvoju medijske pismenosti. Posebno su se usmjerili na školsko okruženje i nastavu.
Naglasak je bio na kritičkom čitanju, provjeri informacija i razumijevanju utjecaja algoritama. Govorilo se i o odgovornom ponašanju na internetu te o mogućnostima korištenja umjetne inteligencije u učenju.
Kritičko čitanje i provjera informacija
U izlaganju „Učenici u digitalnom svijetu – kritičko čitanje, medijska pismenost i umjetna inteligencija” nastavnice Draženka Stančić i Renata Papec govorile su o sigurnom snalaženju učenika u digitalnom okruženju.
Predstavljena je i izložba povezana s projektom Algowatch i DKMK-om. Kroz izložbu učenici uče kako algoritmi i umjetna inteligencija utječu na sadržaje koje svakodnevno susreću. Istaknuta je i CHECK metoda. Ona učenicima pomaže pri provjeri izvora, naslova, dokaza i usporedbi informacija.
Umjetna inteligencija i stvaranje medijskih sadržaja
Temu „AI, strip i medijska pismenost” predstavile su Marinela Schatten i Elvira Gotal. Pokazale su kako izrada digitalnih stripova može biti zanimljiv način učenja o sigurnosti na internetu.
Učenici su kroz takve aktivnosti osmišljavali scenarije i prikazivali problemske situacije. Oblikovali su i poruke koje potiču promišljanje o ispravnim reakcijama u digitalnom okruženju.
U izlaganju „Pokreni svoj medij – izrada razrednog časopisa” učiteljice Brankica Živković i Marija Ivanković prikazale su kako učenici mogu postati stvaratelji medijskih sadržaja.
Izradom razrednog časopisa na temu empatije povezani su hrvatski jezik, medijska pismenost i kreativnost. Aktivnost je bila usmjerena i na prevenciju vršnjačkog nasilja, uključujući nasilje na internetu.
Odgovorno informiranje u digitalnom dobu
O utjecaju umjetne inteligencije na informiranje govorile su Gordana Sokol i Gordana Lohajner. Predstavile su temu „UI u informiranju”.
Naglašeno je da umjetna inteligencija danas može stvarati tekstove, slike, videozapise i glazbu. Zbog toga je sve važnije znati razlikovati stvarne, obrađene i generirane sadržaje.
Sudionici su podsjetili na važnost provjere autora, konteksta i svrhe objave. Posebno je istaknuto da informacije treba provjeriti prije dijeljenja.
Medijska pismenost, okoliš i digitalno građanstvo
Medijska pismenost povezana je i s odgovornim građanstvom te brigom za okoliš. U temi „Medijska pismenost za planet Zemlju” učiteljica Ljiljana Inkret Martinčević predstavila je aktivnosti u kojima učenici izrađuju postere na hrvatskom i engleskom jeziku.
Učenici su kroz medijske poruke poticali razmišljanje o ekološkim problemima i mogućim rješenjima. Time su razvijali kritičko mišljenje, odgovorno komuniciranje i svijest o ulozi medija u društvu.
U izlaganju „Klikni pametno – poticanje kritičkog mišljenja i medijske pismenosti u 4. razredu” učiteljica Adria Bencek prikazala je aktivnosti za mlađe učenike.
Učenici su promišljali o tome mogu li vjerovati svemu što vide na internetu. Kroz razgovor, analizu fotografija i izradu digitalnih plakata razvijali su kritičko mišljenje i digitalne vještine.
Gošća iz Slovenije, Katja Kolarič Širovnik, predstavila je temu „Digitalno državljanstvo – mladostniki in nevarnosti na spletu”. Naglasak je bio na odgovornom ponašanju mladih na internetu.
Posebno se govorilo o promišljanju prije objavljivanja sadržaja. Istaknute su i moguće posljedice nepromišljenih objava na društvenim mrežama.
Od konzumenata do kreatora
Primjer dobre prakse „Od konzumenta do kreatora: razvoj medijske pismenosti kroz učeničke multimedijske projekte” predstavile su Ljiljana Ille i Klaudia Vukman.
Pokazale su kako učenici mogu aktivno sudjelovati u stvaranju medijskih sadržaja. Kroz reportaže, radijske emisije, videozapise i dokumentiranje školskih aktivnosti razvijaju medijske, digitalne i komunikacijske vještine.
Zaključak
Održani mrežni događaj pokazao je da je medijska pismenost jedna od ključnih kompetencija suvremenog obrazovanja. Učenike je važno poučavati da informacije ne prihvaćaju nekritički.
Potrebno ih je poticati da informacije provjeravaju, uspoređuju i odgovorno koriste. Jednako je važno razvijati svijest da ne budu samo korisnici medijskih sadržaja. Učenici mogu biti i odgovorni, kreativni i kritički osviješteni stvaratelji.
