Ovaj je dan obilježen brojnim aktivnostima u OŠ „August Cesarec“ u Ivankovu pa su ga tako obilježili i učenici šestih razreda.
Ovaj je dan obilježen brojnim aktivnostima u OŠ „August Cesarec“ u Ivankovu pa su ga tako obilježili i učenici šestih razreda.
U auli Gradske knjižnice na Starčevićevom trgu 6, od 4. rujna do 12. listopada 2024. godine organizirana je zanimljiva izložba.
Prije pojave pisma ljudi su informacije pohranjivali u glavi. Pisanje je bilo izumljeno prvenstveno radi očuvanja informacija, kako bi se mogle prenijeti na druge ljude i tek je kasnije ono postalo sredstvom osobnog izražavanja.
Osmo izdanje History Film Festivala – međunarodnog festivala povijesnog dokumentarnog filma održavat će se od 9. do 13. rujna u Rijeci.
Već je u davna vremena čovjeku mjerenje postalo neophodno. U vrijeme prvih razmjena robe i na početku razvoja poljoprivrede, javila se potreba za mjerenjem i razvojem jedinica kojima se može izmjeriti duljina, površina, volumen, kutovi i vrijeme.
Očuvanje identiteta nameće se kao moralna obaveza svakog pojedinca. Postupci izgradnje svijesti vlastitog identiteta vrlo su usko povezani sa spoznajom i očuvanjem kulturne baštine, a upravo izgradnja tih postupaka potakla je učiteljice Anđelu Vujević i Jelenu Orošnjak iz najstarije solinske Osnovne škole don Lovre Katića, da s učenicima prethodnih godina pokrenu, a ove godine, s novom generacijom, nastave projekt “Solinski kontrapunkt”.
Knjižnicu VI. osnovne škole Varaždin u ponedjeljak, 27. svibnja 2024. godine, posjetile su dvije dame koje su privukle pažnju cijele škole već samom svojom pojavom.
Dok je obnavljao svoj stari vinski podrum, vinogradar u Gobelsburgu u Donjoj Austriji iskopao je velike kosti za koje isprva mislio da su komadi drveta. No kako se ispostavilo, riječ je o kosturima mamuta starim tisućama godina.
Jedanaesto izdanje Festivala povijesti Kliofest od 7. do 10. svibnja 2024. godine donosi bogat program izložbi, tribina, okruglih stolova, promocija knjiga i projekcija filmova te popuste na povijesna izdanja hrvatskih i inozemnih nakladnika.
Hrvatski jezik, rodoljublje, vjera i uspjesi nadahnjivali su pjesnika Petra Preradovića. Daleko od rodnoga kraja, od onih kojima se uvijek vraćao, pjesnik je sve više sazrijevao i u njem je rasla ljubav prema jeziku kojem se sve više vraćao i koji ga je snažio.