Kao što i sam naslov govori, glavni motiv-poticaj bilo je glagoljično pismo. Glagoljica je starohrvatsko pismo koje se koristilo u srednjem vijeku. Njome su pisani najstariji tekstovi klesani u kamen. Ovo, naočigled, zaboravljeno pismo, može postati izvrstan motiv za kreativan i maštovit rad s učenicima. Ciljevi ostvarenog projekta bili su: učenje i prepoznavanje glagoljičnih slova te njihovo korištenje u pisanju kraćeg teksta, poticanje literarnog i likovnog izražavanja kod učenika, razvijanje ljubavi prema kulturnoj i povijesnoj baštini, stvaranje kritičkog mišljenja i međusobne suradnje te razvijanje stvaralačkih vještina različitim likovnim tehnikama. 
Rad na slikovnici tekao je tijekom cijele školske godine u određenim fazama, a cilj im je bio napraviti nešto što će ostati iza njih, iza škole i što će potaknuti druge kolege i učenike na suradnju i stvaranje nečega lijepog i vrijednog. Nosioci ovog projekta bili su učenici koji su pohađali izvannastavnu aktivnost Glagoljica te učenici Likovne radionice.
Prvo je trebalo osmisliti originalnu priču o glagoljici. Učiteljica Barbara je dala učenicima zadatak da napišu priču pod naslovom “Mala znakovita priča G.”. Želja je bila da se učenici umjetnički izraze i kroz taj umjetnički pisani izraz iskoriste svoje spoznaje o glagoljici i njezinoj vrijednosti. Važno je bilo da učenici u svome pisanju stave naglasak na slojevitost u pisanju kao i na metafori i alegoriji čime bi ona dobila jedan snažniji karakter. Cilj takve jedne priče je bio da se upravo kroz metaforično ponašanje lika istakne osnovna ideja i misao o očuvanju i njegovanju naših starina, ali općenito poticanje istinskih vrijednosti u društvu. I tako je nastalo više maštovitih priča, međutim odabir je pao na priču učenika 8. razreda Rasela Đurđevića.
Nastavili su s likovnim dijelom zadatka kojeg je vodila Nataša Bezić. Čim su učenici dobili tekst, krenuli su s likovnim ilustracijama. Prvi likovni zadatak bio je osmisliti inicijale na glagoljici. Učenici su crtali svoja idejna rješenja, prenijeli ih na linorez te otiskivali linoreze. Te su otiske iskoristili kao inicijale i kao dodatni element u ilustraciji slikovnice. Zatim su učenici pažljivo pročitali priču, rastavili je na manje cjeline koje će biti odvojene i zasebno ilustrirane. Ideje su osmislili sami učenici. Svatko bi iznio svoju, pa su zajednički odlučili što bi bilo najbolje prikazati.
Započeli su s crtanjem olovkom, zatim su koristili akvarel te, kao finalni dio, tuš i pero ili tanki crni flomaster. Igrali su se i u stvaranju različitih efekata s tuševima u boji. Pomagali su jedni drugima i surađivali među skupinama. Kad su ilustracije bile dovršene, fotografirali su sve likovne radove, digitalno ih obradili te kompletni likovni materijal ubacili u digitalni model slikovnice. Svaku su stranicu obradili prethodno u Photoshopu, a zatim su nastale fotografije (zajedno s tekstom na glagoljici i latinici) unijeli u aplikaciju Flipsnack koja omogućuje praktično listanje knjige. Nastalu slikovnicu predstavili su publici na završnoj školskoj priredbi u Bujama te na Maloj glagoljskoj akademiji “Juri žakan”“ u Roču. Slikovnicu u obliku videopriče možete pogledati i poslušati na sljedećoj poveznici.
