Prvi dan škole je vjerojatno jedan od najstresnijih dana u životu jednog školarca, ali i njegovih roditelja. Neki kreću u prvi razred osnovne škole po prvi puta u životu, susreću se s novim prijateljima, učiteljicama i učiteljima, novim iskustvima i obavezama, ali i novim načinom procjenjivanja njihovog znanja i zalaganja.
Danas ćemo se podsjetiti na vitamine, posebne sićušne tvari koje svakodnevno, zajedno s hranom, unosimo u naše tijelo, a bez kojih ne može funkcionirati niti jedan organizam živih bića. Sam pojam vitamini govori koliko su te čestice važne za život, jer je u osnovi naziva latinska riječ vita – život. Drugi dio riječi amini označava organske spojeve koji se izvode iz amoniaka. Tako se vitamin i i drugim stranim jezicima naziva isto pa je npr. u engleskom vitamin, a u francuskom (vitamine). Ime vitamin nadjenuo je poljski bioznanstvenik Kazimir Funk 1912., međutim prvi je uspio izolirati vitaminsku česticu iz rižine opne Japanac Umetaro Suzuki 1910.).
Asteroidi, koji su poznati i pod nazivom „mali planeti“ ili planetoidi, mala su nebeska tijela koja se okreću oko Sunca, slično planetima. U usporedbi s planetima mnogo su manji i najčešće nepravilnog oblika. Iako vjerojatno ima više od pola milijuna asteroida čiji je promjer veći od 1 km, samo dvjestotinjak njih ima promjer veći od 100 km.
Donosimo isječak iz knjige Odrastanje Kaina: kako zaštiti emocionalni život dječaka, autora Dan Kindlona i Michaela Thompsona u suradnji s Theresom Baker, koji govori o odnosu očeva i sinova.
Rezultati nove psihološke studije pobijaju poznatu tvrdnju Lava Tolstoja da “su sve sretne obitelji slične, dok je svaka nesretna obitelj nesretna na svoj način”.
Zdrav osjećaj samopouzdanja može se smatrati djetetovim štitom koji ga brani i čuva od različitih izazova s kojima se svakodnevno neminovno susreće. Čini se da djeca koja se doživljavaju pozitivno i koja se osjećaju dobro sama sa sobom lakše razrješavaju konflikte te lakše odolijevaju negativnim utjecajima i pritiscima, spremnija su na smijeh, više uživaju u životu, te su u svojoj osnovi optimističnija i realističnija. S druge pak strane, djeca s niskim samopouzdanjem konflikte često doživljavaju kao izvore frustracije i tjeskobe.
Odbojka je sport koji se, kao što mu ime govori, igra odbijanjem lopte preko mreže prije no što dotakne teren. Cilj igre je prebaciti loptu preko mreže u protivničko polje na način da ju protivnik ne uspije održati u zraku i na ispravan način vratiti natrag preko mreže, prije nego padne na teren.
U Hrvatskoj se godišnje okonča 4500 brakova, od čega je polovica s uzdržavanom djecom. Statistike govore da od 20% do 25% djece iz razvedenih obitelji ima psihičkih poteškoća, što je gotovo dvostruko više od djece koja potječu iz cjelovitih obitelji.
Prema stručnoj definiciji, tikovi su nenadani, ponavljajući, brzi, nekontrolirani pokreti i zvukovi koji se mogu opisati kao prenaglašene „karikature“ nekih uobičajenih fizičkih pokreta/zvukova, a pojavljuju se izvan nekog svog uobičajenog konteksta. Prilično su česti tijekom odrasle dobi, ali je njihova pojava naglašenija tijekom djetinjstva; prema nekim istraživanjima, čak 5-20% od sve djece školske dobi razvit će tijekom svog djetinjstva neki tik prolaznog karaktera. U velikoj većini slučajeva, tik je privremeno stanje koje će se riješiti „samo od sebe“. Ipak, kod neke djece tikovi tijekom vremena postaju sve tvrdokorniji i kompleksniji.
Hepatitis je upalna bolest jetre (grčki hepatos – jetra) izazvana virusom koji je sličan (srodan) jetrenim stanicama hepatocitima. Zbog te bliskosti virus je dobio naziv hepatotropni virus. Ta sitna, zloćesta čestica, koja se mjeri nanometrima i vreba čovjeka na svakome koraku, dijeli se po svojim svojstvima na nekoliko vrsta, a u organizmu izaziva pet vrsta hepatitisa koji su u medicini sistematizirani kao: hepatitis A, B, C, D i E.