prodaja@stozacibrid.com hr@hardtechnique.com vjeko.kovacicek@coolintunit.com info@tehnikhard.net mail@coolintunit.com webmaster@stozacibrid.com admin@hardtechnique.com tehnikhard.net web.stozacibrid.com www.coolintunit.com

Smjernice roditeljima za aktivnu medijaciju u dječjem korištenju medija

Jedan od većih izazova roditeljstva danas jest upravljanje dječjim korištenjem digitalnih uređaja poput pametnih telefona, tableta, laptopa te medija, s obzirom na to da djeca i mladi iz dana u dan sve više vremena provode na internetu (Varga i sur., 2022).

Roditelje muče brojna pitanja poput: kada omogućiti djetetu korištenje pametnog telefona, koliko vremena dnevno je dovoljno i prihvatljivo da dijete koristi tablet, jesu li internetske stranice koje posjećuje sigurne, kako razgovarati s djetetom o opasnostima na internetu?

Roditelji se razlikuju u načinima na koje odgajaju svoju djecu i uvode ih u svijet digitalnih medija. Strategije koje roditelji koriste kako bi upravljali djetetovim  korištenjem uređaja i medija te načini kojima posreduju prilikom djetetovog korištenja istih u literaturi se nazivaju jednim terminom – roditeljska medijacija (Clark, 2011; Nathanson, 1999; Warren, 2003). Prema rezultatima jednog od prijašnjih istraživanja u sklopu projekta D.E.C.I.D.E. s djecom osnovnoškolske dobi i njihovim roditeljima možemo razlikovati četiri tipa roditeljske medijacije – aktivna medijacija, restriktivna medijacija, roditeljski nadzor i tehnički nadzor (Perić i sur., 2021). Aktivna se medijacija odnosi na raspravu i razgovor roditelja i djeteta o medijskim sadržajima i aktivnostima na uređajima. Restriktivna medijacija se odnosi na postupke koji uključuju ograničavanje vremena korištenja (npr. korištenje uređaja pola sata dnevno) ili ograničavanje sadržaja kojem dijete pristupa putem uređaja. Roditeljski nadzor podrazumijeva roditeljsko provjeravanje djetetovog korištenja mobitela i internetskih stranica koje dijete posjećuje, dok tehnički nadzor podrazumijeva korištenje mobilnih aplikacija za provjeravanje i ograničavanje djetetovih aktivnosti na mobitelu.

Rezultati longitudinalne studije s djecom i roditeljima u tijeku sugeriraju kako najveći broj roditelja često i/ili uvijek koristi strategije aktivne (39,4%), potom restriktivne medijacije (23,2%), dok je manji broj roditelja koji često i/ili uvijek koriste roditeljski (17%) i tehnički (13,7%) nadzor. Svaka od ovih strategija ima drugačije posljedice i djeca drugačije reagiraju na njih. Primjerice,  istraživanja pokazuju kako se sukobi oko korištenja pametnih telefona između djece i roditelja češće događaju kad roditelji strogo ograničavaju upotrebu pametnih telefona ili intruzivno kontroliraju aktivnosti svoje djece na pametnom telefonu (Bodrožić Selak i sur., 2022). Nadalje, rezultati pokazuju da djeca čiji roditelji češće koriste aktivnu medijaciju i razgovaraju s djecom o korištenju interneta imaju manju preferenciju online socijalnih druženja i interakcija. Također, djeca čiji roditelji češće koriste restriktivnu medijaciju i postavljaju ograničenja imaju veću tendenciju koristiti internet kako bi mijenjala svoje raspoloženja, npr. osjećala se bolje kad nisu dobro raspoložena (Perić Pavišić i sur., 2022).

Budući da navedeni rezultati ukazuju na to da djeca pozitivnije reagiraju na strategije aktivne medijacije, u usporedbi s restriktivnom medijacijom ili nadzorom, u nastavku vam donosimo nekoliko smjernica kako aktivno posredovati u odnosu dijete – digitalni uređaji.

1. Obratite pažnju na to kako vi koristite uređaje i medije. Razmislite o tome što djeca mogu vidjeti od vas i kakav im primjer dajete. Oni uče od nas cijelo vrijeme. Svoje korištenje uređaja možete kontrolirati putem dostupnih aplikacija koje bilježe vaše vrijeme korištenja i/ili postavljanjem obavijesti koja će vas upozoriti kada istekne vrijeme koje ste si sami odredili za boravak na internetskim stranicama (npr. društvenim mrežama).

2. Uvažavajte potrebu djece za autonomijom. Pokušajte više uvažavati potrebu djece, posebice adolescenata, za autonomijom na način da s njima unaprijed, odnosno prije nego im dopustite samostalno korištenje pametnog telefona, dogovorite pravila korištenja i budite dosljedni u njihovoj provedbi. S obzirom na to da su se najučinkovitijima pokazala upravo pravila nastala u dogovoru roditelja i djece, predlažemo da izradite “ugovor” s djetetom koji će podsjećati vaše dijete i vas na odgovorno i sigurno ponašanje u korištenju medija i uređaja digitalne tehnologije. Na sljedećim linkovima možete pronaći primjere “ugovora” roditelja i djece o korištenju digitalne tehnologije: https://saferschoolstogether.com/news-events/common-sense-media-digital-contract/https://www.edutopia.org/blog/creating-a-family-media-agreement-matt-levinson

3. Kako biste izbjegli sukobe oko korištenja digitalnih uređaja, unaprijed dogovorite s djetetom pravila korištenjaPravila ponašanja u virtualnom svijetu ne razlikuju se puno od onih u “stvarnom” svijetu. Upravo je zbog toga važno s djecom unaprijed razgovarati i dogovoriti pravila ponašanja korištenja uređaja i medija. Na primjer, objasniti djetetu da ne komunicira s nepoznatim osobama putem pametnog telefona ili da odmah odraslima kaže ako primijeti nešto neobično, loše ili opasno dok koristi pametni telefon.

4. Informirajte se i razgovarajte s djetetom o opasnostima na koje može naići na internetu. Vrlo je važno podučavati djecu kako prepoznati opasnosti na internetu i kako pravovremeno reagirati na njih. Korisne materijale i informacije o opasnostima na internetu možete pronaći na portalu medijskapismenost.hr i na stranicama Centra za sigurniji internet. Povod ovakvom razgovoru, primjerice, mogu biti i primjeri pogrešaka koje su napravili drugi, a o kojima su izvještavali mediji. 

5. Budite prijatelji na društvenim mrežama. Ako vaše dijete aktivno koristi društvene mreže, postanite prijatelji na tim platformama kako biste imali uvid u ono što objavljuje vaše dijete dok se ne uvjerite da su te objave prikladne (Uhls, 2016)

6. Razgovarajte o sadržajima koje objavljuju djetetovi vršnjaci. Potaknite dijete da preispita sadržaje kojima je izložen na društvenim mrežama. Primjerice, što određeni sadržaj govori o vrijednostima osobe koja ga je objavila, što osoba želi poručiti/postići tom objavom i slično.

7. Razgovarajte o oglasima na internetu. Ukažite djetetu na idealizirane standarde koje promoviraju oglasi (uglavnom iz kozmetičke industrije) na društvenim mrežama. Naglasite djetetu kako ovakvi oglasi često ističu nedostižne, idealizirane i nerealne standarde kako bi potaknule potrošačko ponašanje.

Na kraju, važno je da se roditelji informiraju i educiraju o opasnostima na internetu kako bi svojoj djeci pravovremeno pružili podršku i prema potrebi zaštitu u virtualnom svijetu. Međutim, ako samo educiranje o opasnostima i zaštiti djece na internetu nije dovoljno i ako ne odgovara na potrebe djece i roditelja, u redu je potražiti savjet i pomoć stručnjaka.

Izvori:

Bodrožić Selak, M., Merkaš, M., Žulec, A., Varga, V., Kotrla Topić, M., Perić Pavišić, K., Rusan, M. i Radusinović, L. (2022). Can I use it? No! – Parental mediation, the quality of the parent-adolescent relationship, and conflicts about adolescents’ smartphone use, European Association for Research on Adolescence Conference (EARA, 2022), Diverse & Digital.

Clark, L. S. (2011). Parental mediation theory for the digital age. Communication theory, 21(4), 323-343. https://doi.org/10.1111/j.1468-2885.2011.01391.x

Nathanson, A. I. (1999). Identifying and explaining the relationship between parental mediation and children’s aggression. Communication research, 26(2), 124-143. https://doi.org/10.1177/009365099026002002

Perić Pavišić, K., Merkaš, M., Žulec, A., Varga, V., Bodrožić Selak, M., Kotrla Topić, M., Rusan, M. i Radusinović, L. (2022). Relationship between parental mediation and problematic Internet use in adolescents, European Association for Research on Adolescence Conference (EARA, 2022), Diverse & Digital.

Perić, K., Jelovčić, S., Kotrla Topić, M., Merkaš, M., Štefanić, L., Varga V. i Žulec, A. (2021). Roditeljska medijacija dječjeg korištenja digitalnih uređaja: „…ja ga uvijek moram od toga odmicati.“ 3. međunarodni znanstveno-stručni skup Odjela za psihologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta – Suočavanje s kriznim situacijama – putevi jačanja otpornosti
Zagreb, Hrvatska, 2021. str. 45-45 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)

Uhls, Y. T. (2016). Media moms & digital dads: A fact-not-fear approach to parenting in the digital age. Routledge.

Varga, V., Žulec, A., Bodrožić Selak, M. i Merkaš, M. (2022). Povezanost nekih aspekata korištenja pametnog telefona s dobrobiti i školskim uspjehom kod djece. Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin, (33), 207-243. https://doi.org/10.21857/yvjrdcv11y

Warren, R. (2003). Parental mediation of preschool children’s television viewing. Journal of Broadcasting & Electronic Media, 47(3), 394-417. https://doi.org/10.1207/s15506878jobem4703_5

 

Tekst je u potpunosti prenesen s mrežnih stranica Medijska pismenost – abeceda za 21. stoljeće