Učenici su tijekom izvanučioničke nastave posjetili Prirodoslovni muzej Metković. Na samom početku su uz stručno vodstvo i interaktivne mape upoznali deltu Neretve s prostornim rasporedom speleoloških objekata te njenu floru i faunu. Trodimenzionalni prikaz vodenih i kopnenih staništa delte rijeke Neretve, od močvara, područja obraslog trstikom i kanala, vodenog toka rijeke, kamenjara i točila te šumskih staništa uveo je učenike u životinjski i biljni svijet delte.
Sve je popraćeno video materijalom ponašanja životinja u specifičnom staništu, zvukovima glasanja ptica i vodozemaca, multimedijalnim prikazom bioraznolikog staništa, raznovrsnošću kukaca, puževa i školjkaša u vodenim i kopnenim staništima delte rijeke Neretve. Upoznali su preko 300 vrsta prepariranih ptica koje u dolini delte Neretve stalno borave, a neke samo zimuju ili ljetuju zahvaljujući blagoj klimi i izvoru hrane koju delta pruža.
Tijekom razgledavanja postava naglasak je bio na očuvanju i zaštiti flore i faune rijeke, ali i cijele prirode kako ne bi izumrle pojedine vrste i sam čovjek u konačnici.
Razgledali su obalu i šetnicu uz rijeku Neretvu. Tu su iz predavanja vodiča saznali o plovidbi lađa i natjecanju lađara, mjestu početka natjecanja, o jedinstvenoj plavoj boji rijeke, broju rukavaca nekada i danas, plodnom tlu i uzgoju voća i povrća u njenoj dolini.
Kako bi upotpunili znanje o Neretvi i njenoj delti, krenuli su u razgledavanje rijeke lađama. Provozali su se rukavcima i kanalima rijeke, vidjeli voćnjake mandarina, limuna i naranči uz samu obalu, zatim trsku, šaš, lopoče i lokvanje koji tu rastu, bujnu riječnu vegetaciju i ptice te tako proširili znanje o flori i fauni rijeke Neretve.
Ovim posjetom učenici su naučili o važnosti očuvanja prirode za sva bića, istakli potrebu njene zaštite od čovjekova utjecaja te kako svojim aktivnostima mogu doprinijeti očuvanju biljnih i životinjskih vrsta.
Sadržaji ove izvanučioničke nastave integrirani su s ishodima Prirode i društva u kojima su učenici učili o biljkama i životinjama iz svoga okoliša razvrstavajući ih prema određenim kriterijima. Prepoznali su uzročno-posljedične veze među biljkama i životinjama u i oko Neretve, objašnjavali uočeno, iskustveno doživljeno, postavljali pitanja povezana s opaženim u prirodi te donosili jednostavne zaključke o povezanosti biljnog i životinjskog svijeta te njihovoj povezanosti s djelovanjem čovjeka.
