Tako će ove godine 23. veljače biti dan koji će mnoge škole, kao i organizacije koje rade s djecom, obilježiti prigodnim aktivnostima protiv vršnjačkoga nasilja.
Premda se proteklih godina mnogo govorilo o vršnjačkome nasilju, ono u praksi još nije dovoljno prepoznato niti je u dovoljnoj mjeri obuhvaćeno prevencijom, posebice kad je riječ o psihičkom i online nasilju. Čak i kada prijave nasilje odraslima, djeca nerijetko ne dobivaju odgovarajuću zaštitu ni razumijevanje, te se njihova patnja nastavlja u tišini. Posljedice vršnjačkog nasilja mogu biti dugotrajne i teške, a u nekim slučajevima mogu izazivati psihičke i fizičke tegobe i u odrasloj dobi.
Zato je iznimno važno djecu upoznati sa svim oblicima nasilja te ih osnaživati da nasilje prijave odrasloj osobi u koju imaju povjerenja. Odrasli su dužni dijete zaštititi od nasilja te mu pružiti potrebnu podršku i pomoć, a s počiniteljima nasilja raditi na razvijanju empatije, preuzimanju odgovornosti i učenju učinkovitijih obrazaca ponašanja. Na važnost ovih aktivnosti proteklih godina su upozoravala i djeca iz naše Mreže mladih savjetnika (Mreža mladih savjetnika pravobraniteljice za djecu – MMS) koja pozivaju odrasle na učinkovitiju prevenciju vršnjačkog nasilja, osobito u školama.
Iako prevencija nasilja treba biti prioritetna zadaća cijeloga društva i svih državnih sustava koji se bave djecom, posebice je važna u sustavu odgoja i obrazovanja koji obuhvaća svu djecu. Najvažnija i sveobuhvatna preventivna aktivnost škole je omogućavanje sigurnog ozračja za svu djecu, s jasnim stavom prema nasilju kao neprihvatljivoj pojavi za koju će uvijek uslijediti očekivane posljedice. Također je nužno izgrađivati suradničke i podržavajuće odnose među učenicima i djelatnicima škole, a to je moguće postići jedino promišljenim i kontinuiranim pristupom na razini cijele škole.
Preventivne strategije i programi, koji uključuju i učenike, i nastavnike, i roditelje, moraju biti sastavni dio školskih kurikuluma, znanstveno utemeljeni i s očekivanim pozitivnim ishodima za djecu. Nastavnike treba osnažiti da se znaju i mogu uhvatiti u koštac i sa složenim problemima s kojima se nužno susreću u radu s učenicima. Poželjno je osigurati u školama stručnu službu ekipiranu različitim stručnjacima, te surađivati i s drugim institucijama i službama koje se bave zaštitom djece. Važno je i da svaka škola bude svjesna svoje odgojne uloge te da bude uključena u živote svojih učenika i kada nisu u školi. Stoga se djelatnici škole moraju baviti i nasiljem među učenicima koje se odvija na internetu i društvenim mrežama te izvan školske zgrade.
Od iznimne je važnosti i način reagiranja djelatnika škole nakon pojave vršnjačkoga nasilja. Škole su dužne poštovati protokole o postupanju u slučajevima nasilja i poduzeti aktivnosti u skladu s propisima, ali pritom je jednako važno voditi računa o najboljem interesu svakog uključenog djeteta. Nije dovoljno administrativno primijeniti propise i procedure, a zanemariti interese i glas djeteta koje je doživjelo nasilje i koje je nerijetko dodatno viktimizirano formaliziranim postupanjem škole. Ne smije se zanemariti ni obvezu da se djecu koja su počinila nasilje usmjeri preuzimanju i razvijanju odgovornosti, što je ključno za sprečavanje daljnjeg nasilja i uspostavljanje mira među djecom.
Ne zaboravimo da je važno djeci omogućiti da ih se čuje, jer djeca mogu i trebaju imati vrlo važnu ulogu u prevenciji vršnjačkoga nasilja. Dan ružičastih majica upravo naglašava taj njihov aktivitet i podsjeća na njihov vrijedan doprinos prevenciji nasilja – koja je zajednički trajni zadatak i odraslih i djece.
Vijest je prenesena s mrežni stranica Pravobranitelj za djecu.
