Ivana Opačak, nastavnica Hrvatskoga i Engleskoga jezika te koordinatorica programa Škola ambasador EP-a (EPAS) organizirala je 28. ožujka 2025. fizičku radionicu na engleskome jeziku „Understanding European Digital Citizenship“ za učenike Osnovne škole „Hugo Badalić“ Slavonski Brod i njihove Erasmus-goste iz mađarske Osnovne škole „Cserepka Iskola“ Pečuh. Radionica je registrirana kao prvi dio javnoga događanja u okviru nacionalne manifestacije Dani medijske pismenosti. Na radionici su sudjelovali učenici 1. e i 2. c razreda Ekonomsko-birotehničke škole škole, koji su tako s gostima dali doprinos obilježavanju Europske godine obrazovanja za digitalno građanstvo (2025.).
U uvodnome dijelu radionice hrvatski i mađarski učenici imali su priliku provjeriti svoje znanje o Europskoj uniji, pa i naučiti pokoji novi podatak, rješavajući zagonetke kreirane uz pomoć umjetne inteligencije. Iako većinom veoma mladi (13 – 15 godina), učenici su pokazali zavidno znanje. Zanimljivo je bilo čuti (i pročitati u oblacima riječi) njihova promišljanja o tome što znači biti odgovoran (obrazovan, informiran i angažiran) građanin Europske unije u digitalnome desetljeću (2020. – 2030.).
U središnjemu dijelu događanja mlađi ambasadori Europskoga parlamenta Ekonomsko-birotehničke škole našli su se u ulozi izlagača i – svoje su prvo iskustvo vršnjačkoga poučavanja sjajno odradili. Lara Marjanović i Lorena Šečić (2. c) progovorile su o šest temeljnih europskih vrijednosti, o tome što znači biti europski građanin, koja su njegova prava i dužnosti. Laura Dabić (2. c) predstavila je prednosti koje uživamo kao građani EU-a, osvrnuvši se na svoje posljednje europsko/Erasmusovo iskustvo. Patricia Kolić (2. c) progovorila je o digitalnome građanstvu te važnim dokumentima kojima EU brine o zaštiti ljudskih prava i osobnih podataka u digitalnome svijetu. Učenici su pogledali video o institucijama EU-a te „upoznali“ predsjednike istih. Petra Ćosić (1. e) iznijela je svoje iskustvo sudjelovanja u programu „Euroscola“ Europskoga parlamenta (u listopadu 2024.), kada su se ambasadori Ekonomsko-birotehničke škole našli u ulozi zastupnika u instituciji čije vrijednosti predstavljaju te su mogli saznati „iz prve ruke“ kako aktivno sudjelovati u zaštiti europske demokracije i ljudskih prava.
Prof. Opačak predstavila je platformu EUvsDisinfo, a sudionici radionice analizirali su primjer (kako su sami vješto prepoznali) „fake newsa“, uputivši na elemente koji ukazuju na to da je vijest u medijskome prostoru lažna te važnost provjere izvora (i) podataka, kao i prijave (nipošto dijeljenja) lažnih vijesti. Marija Elbl, učenica 1. e razreda, podijelila je iskustvo sudjelovanja na javnome događanju u Gradskoj knjižnici Slavonski Brod (u siječnju 2025.), gdje je predstavljena platforma Report_Hate, mrežno mjesto na kojemu mladi mogu prijaviti govor mržnje.
Uslijedio je najzanimljiviji i najaktivniji dio radionice – rad u mješovitim skupinama, u kojima su učenici analizirali 10 različitih scenarija, prepoznavali na primjerima iz svakodnevnoga života prednosti europskoga državljanstva (uz nacionalno državljanstvo) te promišljali o tome što bi odgovoran europski građanin učinio u izazovnim situacijama (poput „cyberbullyinga“, kršenja autorskih prava, krađe osobnih podataka, prijetećih poruka osobe lažnoga identiteta). Scenarij poučavanja koji je prof. Opačak koristila tijekom radionice objavljen je u Edutoriju i na OVOJ poveznici, a OVDJE je dostupan videosažetak radionice.
Prof. Opačak organizirala je 8. travnja 2025. dinamičnu online radionicu „Understanding Media Literacy & Disinformation“ za (inter)nacionalne partnere u okviru eTwinningova projekta „EPASsionates“, koja je registrirana kao drugi dio javnoga događanja u okviru nacionalne manifestacije Dani medijske pismenosti. Učenici i nastavnici pet škola partnerica (jedne grčke, jedne rumunjske i triju hrvatskih) sudjelovali su na radionici fizički, u svojim školama (i autobusu, tijekom putovanja na Erasmusovu mobilnost), te online, na platformi Zoom. Cilj je suradničke aktivnosti bio poboljšati medijske vještine učenika, svijest o digitalnome građanstvu i razumijevanje europskih vrijednosti u digitalnome dobu. Radionica je strukturirana oko četiriju interaktivnih segmenata, a u pripremi radnih materijala prof. Opačak poslužila se alatima umjetne inteligencije (ChatGPT i MS Copilot).
U uvodnome su dijelu učenici odigrali zabavni i angažirani kviz s AI-zagonetkama, osmišljenim za ponavljanje osnovnih činjenica o Europskoj uniji te poticanje znatiželje i uvođenje novih, važnih pojmova poput GDPR-a i platforme EUvsDisinfo. Uslijedile su kratke prezentacije učenika, odnosno vršnjačko poučavanje. Lara Marjanović, Lorena Šečić i Patricia Kolić, učenice 2. c razreda naše škole, predstavile su neke od ključnih pojmova: odgovorno europsko građanstvo i digitalno građanstvo. Dora Loina, učenica Srednje škole Konjščina, predstavila je dio materijala s temom Medijske pismenosti i dezinformacija koji je priredila s Leom Kolesarić (učenicom 1. e razreda Ekonomsko-birotehničke škole) i ambasadorima EP-a drugih hrvatskih škola tijekom i nakon nacionalnoga EPAS-seminara u Zadru.
U interaktivnome dijelu radionice učenike se potaknulo na dublje razumijevanje složenih teorijskih pojmova kroz vježbu vještine javnoga govora na engleskome jeziku u poticajnom, multikulturalnom okruženju. U nacionalnim skupinama (unutar svojih razreda) učenici su analizirali stvarne (iako UI-jem generirane) digitalne scenarije – kritički su vrednovali šest problemskih situacija sa sljedećim temama: „Cyberbullying“, „Sexting“ i „sextortion“, Dijeljenje privatnih slika i informacija, Lažne vijesti i dezinformacije, Ekonomske i zdravstvene dezinformacije; raspravljali su o tome što bi odgovoran digitalni građanin EU-a učinio u određenoj situaciji, a zatim su svoje zaključke predstavili široj (međunarodnoj) publici. Ova praktična aktivnost naglasila je empatiju, digitalnu odgovornost i kritičko razmišljanje.
U završnome dijelu radionice učenici (i nastavnici) podijelili su što su naučili i ponudili praktične savjete o tome kako biti medijski pismen(ij)i i digitalno odgovorn(ij)i građani EU-a. Njihova vrlo zrela zapažanja (priložena na fotografijama) odražavaju povećanu svijest o digitalnim izazovima s kojima se mladi danas suočavaju – i alatima koje mladi trebaju za sigurno i promišljeno navigiranje medijskim prostorom. Googleova prezentacija koju je prof. Opačak koristila tijekom radionice, s definiranim ishodima učenja, oblacima riječi i evaluacijskim izlaznim karticama, dostupna je OVDJE.
Tijekom ožujka i travnja 2025. prof. Opačak sudjelovala je u četverotjednom online tečaju „Teach Europe: A Classroom’s Roadmap to Europe“ na platformi European Schoolnet Academy. U ožujku su obrađeni moduli „Europe in my classroom“, „Europe in daily life“, „Teaching for active citizenship“ i „Looking at the future“, a u travnju su sudionici imali priliku izraditi i vrednovati vlastite obrazovne scenarije (kao i tri scenarija kolega diljem Europe). Gotovo svi nastavnici (iz Grčke, Rumunjske i Hrvatske) koji surađuju na eTwinningovu projektu „EPASsionates“ završili su ovaj tečaj i upravo su njihovi suradnički obrazovni scenariji predstavljeni i vrednovani tijekom procesa učenja.
Kako je navedeno na mrežnoj stranici organizatora MOOC Teach Europe: a classroom’s roadmap to Europe, danas, kada podjele u društvu i dezinformacije u medijskome prostoru predstavljaju izazov za zajedničke vrijednosti, važnije je nego ikad poticati razumijevanje, kritičko razmišljanje i osjećaj zajedništva među mladim Europljanima. Poučavanje o europskoj povijesti, vrijednostima i identitetu može i treba biti put prema razvijanju osjećaja pripadnosti kod mladih te poticaj za njihovo aktivno sudjelovanje u demokratskim procesima.
Cilj je ovoga tečaja bio osnažiti učitelje i nastavnike da poučavaju o Europi i za Europu, koristeći u učionici isprobane materijale prilagođene različitim nastavnim predmetima (kako u području prirodoslovlja i matematike, tako i u društveno-humanističkim znanostima). Tijekom tečaja sudionici su imali priliku vrednovati i dekonstruirati vlastite predodžbe o europskome identitetu i vrijednostima, važnosti Europske unije u svakodnevnom životu te o važnosti sudjelovanja u europskim demokratskim procesima.
Prof. Opačak, već upoznata s većim dijelom tematike seminara (jer kao koordinatorica programa EPAS u Ekonomsko-birotehničkoj školi s učenicima već šestu godinu zaredom radi upravo na jačanju europske dimenzije obrazovanja i građanstva), s kolegicom iz Rumunjske izradila je scenarij poučavanja za dva nastavna sata Engleskoga jezika „Understanding Participatory Democracy“ (koji sadrži elemente CLIL- i STEM-metodologije, obrađuje četiri cilja Održivoga razvoja, potiče uporabu europskih nastavnih materijala, kritičko i kreativno mišljenje te svrhovitu i etičku uporabu digitalnih alata / alata umjetne inteligencije). Scenarij poučavanja dostupan je OVDJE.
Kako je navedeno u kritičkim osvrtima troje kolega koji su vrednovali završnu aktivnost prof. Opačak, „scenarij poučavanja integrira središnje europske teme (poput klimatskih promjena, održivosti i svakodnevne primjene demokratskih načela), istražujući participativnu demokraciju kao političku i građansku vrijednost u kontekstu Europske unije. Jasno je (navedeno) da će učenici do kraja dvosata razumjeti načela participativne demokracije, prepoznati načine aktivnoga uključivanja u demokratsko društvo te procijeniti utjecaj individualnih i kolektivnih akcija. Ciljevi su konkretni i mjerljivi (npr. korištenjem studija slučaja i grupnih rasprava za procjenu razumijevanja) te razvijaju ključne vještine za školu i život – kritičko i kreativno razmišljanje, digitalno kreiranje, suradnju i međukulturnu komunikaciju, koje su ključne za aktivno građanstvo. Ciljevi su dobro usklađeni s Bloomovom taksonomijom jer od učenika zahtijevaju prelazak od osnovnoga razumijevanja demokratskih koncepata do analize i evaluacije primjera iz stvarnoga života. Uključivanje studija slučaja temeljenih na projektima koje pokreću građani (od organiziranja zajednice do okolišnih inicijativa) učinkovito povezuje teorijsko razumijevanje demokracije s praktičnim primjerima. Ovakav pristup naglašava kako europske vrijednosti prožimaju svakodnevni život i priprema učenike da promisle o vlastitoj ulozi budućih europskih građana“. Implementacija scenarija poučavanja uslijedit će nakon blagdana, kao dio pripreme za obilježavanje Dana Europe u Ekonomsko-birotehničkoj školi.
Posljednja aktivnost tijekom Dana medijske pismenosti u Ekonomsko-birotehničkoj školi, „the cherry on the cake“, bila je izrada videorada “Možemo li prepoznati tko je stvaran?” za potrebe filmskoga natječaja za djecu i mlade “Je li ovo stvarno?” u sklopu 8. Dana medijske pismenosti. Veoma dojmljiv autorski rad triju učenica/mlađih ambasadorica EP-a 1. e razreda dokazuje da mladi danas itekako znaju (prepoznati vrijednost onoga) što je stvarno… Videorad, objavljen na platformi YouTube, dostupan je OVDJE.
Sretno mladim autoricama i (PO)HVALA svim ambasadorima EP-a na doprinosu Danima medijske pismenosti u Europskoj godini obrazovanja za digitalno građanstvo!
