Jedna od glavnih digitalnih kompetencija kojoj možemo naučiti današnju djecu jest kako usvojiti kritički stav prilikom čitanja vijesti ili članaka na internetu. Golemi porast svih vrsta informativnih portala i njihovo širenje putem društvenih medija prilično je otežalo uočavanje razlike između vijesti, autorskih članaka ili tek propagandnih informacija.
Primijenite suvremene metode poučavanja i digitalne alate u nastavi uz pomoć e-tečaja “Inovativni učitelji i nastavnici: suvremeni obrazovni trendovi i primjena digitalnih alata u nastavi”
Kako bi se mogli razumjeti oblici e-učenja potrebno je prvo definirati pojam e-učenja. U najširem smislu to je pojam koji označava učenje pomoću informacijsko komunikacijske tehnologije s ciljem unaprjeđenja procesa učenja.
Od 26. svibnja do 17. lipnja 2022. u tijeku je javno savjetovanje za pripremu programa “Uspostava provjere medijskih činjenica i sustava javne objave podataka“, koji će u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti provoditi Ministarstvo kulture i medija i Agencija za elektroničke medije.
Donosimo vam prijedlog 5 aktivnosti kako s učenicima 1. razreda srednje škole iz matematike na konkretan način obraditi temu o korijenima, formatima papira i razlici između racionalnih i iracionalnih brojeva. Scenarij poučavanja Formati papira namijenjen je nastavnicima početnicima u primjeni IKT-a.
Tražite dodatni sadržaj o važnosti redoks-procesa u svakodnevnom životu? Donosimo vam scenarij poučavanja Redoks-procesi u kojemu se nalazi čak šest prijedloga provedbe nastavnih aktivnosti koje kombiniraju suvremene metode poučavanja i primjenu digitalnih sadržaja i alata u nastavi.
Suvremena nastava teži ka uvažavanju osobnosti, razvoju kritičkoga mišljenja, otvorenosti duha. Sposobnosti učenika učinkovito se razvijaju kroz stvaralački rad unutar novinarske skupine, u pripremi i tiskanju školskoga lista. Nema, međutim, kreativnosti bez prethodnoga iskustva i znanja.
Frontalni se oblik nastave sve češće zamjenjuje oblicima rada usmjerenim na učenika. Tradicionalno učenje koje uključuje „prenošenje znanja, koje je često odvojeno od učeničkog iskustva i konkretnih životnih uvjeta“ [1], ne može u dovoljnoj mjeri zadovoljiti potrebe suvremenog društva.
Kako djecu zaštititi od štetnog utjecaja digitalnih tehnologija i interneta, ali im ipak omogućiti da izvuku ono najbolje što im suvremene informacijske i komunikacijske tehnologije omogućavaju – pitanje je koje muči brojne roditelje i nastavnike.
Ako ste učitelj koji je svakodnevno u interakciji s tinejdžerima i poučava ih, zasigurno vam je važno znati kavi su, što vole te što razlikuje njihovu generaciju od vaše. Najizraženije obilježje generacije koju poznajemo pod nazivom generacija Z (koja uključuje osobe rođene između 1995. i 2010. godine, dakle tinejdžere koji trenutačno pohađaju srednju školu) je činjenica kako su oni digitalni urođenici upoznati s novim tehnologijama otkako su se rodili.