U ovom članku analizira se didaktički potencijal hibridnog pristupa u poučavanju geometrijskih sadržaja u prvom razredu srednje škole, konkretno, pojmova kutova, trokuta i Pitagorinog poučka. Kroz razrađeni didaktički scenarij temeljen na modelu obrnute učionice i radu po stanicama pokazuje se kako digitalni alati mogu sustavno poduprijeti razvoj konceptualnog razumijevanja te omogućiti prijenos znanja na realne problemske situacije.
Pisanje kao jedna od temeljnih jezičnih djelatnosti ima ključnu ulogu u nastavi Hrvatskoga jezika, osobito u završnom razredu osnovne škole.
Na satu hrvatskog jezika učenici 6. a i 6. c te 8. a i 8. c razreda OŠ “Antun i Stjepan Radić” Gunja sudjelovali su u cjelovitom filmskom nastavnom satu tijekom kojeg su gledali i analizirali kratkometražni animirani film „Žarko, razmazit ćeš dite!“ (2024.), nastao prema djelu autorice Tisje Kljaković Braić, u režiji Milivoja i Veljka Popovića. Riječ je o autobiografskom filmu koji kroz osobnu pripovijest donosi sjećanja na djetinjstvo u Splitu 1980-ih godina, a započinje prikazom grada Splita u totalu uz voice-over naraciju djevojčice Tisje, čime gledatelja uvodi u intiman svijet obitelji, odrastanja i svakodnevnih situacija.
U suvremenom svijetu koji se mijenja pod utjecajem tehnološkog napretka i demografskih mijena, jedno pitanje ostaje u samom središtu svake ekonomske i političke rasprave: kako izgraditi društvo koje je istovremeno pravedno i ekonomski održivo?
Učenici 5. b razreda Osnovne škole” Ljubo Babić” iz Jastrebarskog nakon obrade nastavne cjeline “Množenje i dijeljenje decimalnih brojeva” odradili su radionicu na temu financijske pismenosti koja je bila organizirana u obliku pub kviza.
Učenici osmoga razreda Osnovne škole Tituša Brezovačkog proveli su istraživački rad u sklopu nastave biologije s ciljem boljeg razumijevanja utjecaja okolišnih čimbenika na rast i razvoj biljaka.
U povodu obilježavanja Svjetskog dana zdravlja učenici 7. a razreda OŠ “Antun i Stjepan Radić” Gunja sudjelovali su u integriranom nastavnom satu održanom u školskoj knjižnici, u suradnji nastavnice hrvatskog jezika i školske knjižničarke. Aktivnost je bila usmjerena na razvijanje svijesti o važnosti mentalnog zdravlja, empatije i razumijevanja vlastitih i tuđih emocija.
Eratostenov eksperiment jedno je od najznačajnijih dostignuća antičke znanosti jer predstavlja prvi poznati pokušaj da se kvantitativno odredi veličina Zemlje.
Radionica za darovite učenike nižih razreda, održana u sklopu projekta Talentikon, koji je pokrenula školska psihologinja, učenike je od samog početka stavila u aktivnu ulogu istraživača. Umjesto uobičajenog sata, susret je započeo problemskom situacijom – pričom o neobičnoj poruci koja upozorava na male, ali dugoročno značajne promjene u prirodi.
U takvom kontekstu učenici su preuzeli ulogu „ekomisije“ i kroz rad u skupinama prolazili pet istraživačkih postaja. Promatrali su, bilježili opažanja i pokušavali objasniti pojave: od utjecaja kiselih tvari na materijale i potrošnje vode, preko ponašanja ulja u vodi, do razgradnje otpada i mogućnosti filtracije onečišćene vode.
Tijekom rada učenici su aktivno raspravljali, postavljali pitanja i povezivali pokuse sa svakodnevnim situacijama. U završnom dijelu formulirali su zaključke i predložili konkretne mjere za očuvanje okoliša, poput racionalnijeg korištenja vode i smanjenja upotrebe plastike.
Radionica je pokazala kako iskustveno i problemski usmjereno učenje može potaknuti dublje razumijevanje sadržaja, ali i razvoj važnih vještina poput suradnje, argumentiranja i samostalnog zaključivanja.
Finski obrazovni sustav jedan je od najuspješnijih na svijetu, a razlozi za njegovu uspješnost su višestruki.